Principal

Principal

lunes, 18 de noviembre de 2013

ÑaTuni


Oiko ndaje akôi ára ijaturumi upe tapére omba'ejerure, kuña guaiguîmi ijohei pyre, mba’apo raibore ojekuaa hese.  Kuñakarai oiko asýva ha oikotevêva ko iguaiguî rire, upéva ha'e ÑaTuni.
Ipyahúpe ha’e oikomiva’erâ opáichagua tembiuapo ombosako’i, ojaojohéi hoga ykéreguakuérape, oitypei, ha oho oka’api ha mba’e kuimba’éichaite.
Upeicha omongakuaa mokôi imemby, oñeha’â omondo mbo’ehaópe ha oguereko ichupekuéra iporâveháicha.
Upéi ikaria’y hikuái ha osê oho mombyry, ndojekuaavei ichuguikuéragua. Ohejarei  upe isykuéra ha ndojerevéi.
Ña Tuni ndaikatuvéi omba’apo, ou hasy ja ikangýma mbeguekatúpe. Avavema ndoipotavéi ichupe hembiguáirâ, avave avei noñangarekói hese, ha upépe oñepyrû oikotevêmba.
Are oiko omba’e jerure. Heta oî upe rupi ojahéiva ha mba’e hese. Ipahápe  oiko asyve ohóvo ko’ê ko’êre.
Peteî ára ikuerái jeiko asy ha tekotêvegui, avave nopenái hese, ha iñemoñare mokôi oguerekova'ekue ohoite hikuái ha ndojerevéi, upemarô upe guaiguîmi iñe'âite guive Ñandejárape ojerure: Hi'âitépa Tupâ che gueraha mba'e, hetaitéma ningo aiko asy ko yvy apére, néina Kirito eju che reka;  che ningo ajapopáma opa mba’e ajapova’erâ, aiko reima ningo ko’árupi ojejahéi che rehe.
Upéicha oguapy jave ipýre tape rembe'ype ochi'ô hina, ohecha sapy'a peteî karai neporâva oja ijypýpe ha oipyso upe ipo ombohasa Ichupe.
 Upépe upe guaguîmi ojesaupi ha oporandu:
-          Mávapa nde che karai.
 Ha upe karai ombohovái:
-          Che ha'e Tupâra'yete yvágui  ajúva, che réra ha'e Gabriel. Upe rupavê yvate oîva,
Ñandejaraite ningo che mbou, ndepiari aju  jahama hagua.
-          Añetépa ere -  ombohovái ÑaTuni, ovy’a ha oñembyasy avei. Ndaha’ei ndohoséiva. Katu oguereko peteî jagua pirumi omoirûva ichupe opa ára, ha ombyasy oheja hagua ichupe ha’eñomi heta oiko rire hikuái ojoapykuéri.
-          Ha ko che irûmigui piko karai mba'e anga oikóta ha'eñoreiete, oprorandu.
Oma'ê upe Kiritoremimbo'u ha ohecha peteî  jagua pirumi ÑaTuni ykére, oipoahureko ha he'i Ichupe:
-          Ohota avei ningo ñane ndive.
Ña tuni opukavy, ha’etevaicha ku ipy’a piro’ýva. Néi aiporô, roimema ore. - ombohovái  guaiguîmi.
Ojapyhy oñañuâ  upe hymbápe , ha osapymívo  hymba jagua pirumindie mokôiveva Tupâ  rendápe  ohua'î.

Nemandu'áke: Ne ñe'âite guive rejeruréva, Tupâ ohendu katuete.


miércoles, 13 de noviembre de 2013

Impetuoso Creador.


Todo el equilibrio,
Quietud,
Y armonía, durmió en el pasado para no volver.
La creación paciente,
Se colmó de rabia,
Por acto inhumano llego a enfurecer.
El frío punzante penetra la entraña,
Envuelve a las cosas,
También a cada ser.
Negro a los lejos,
Blancuzco, polvoriento desciende;
Y hasta el más fuerte,
Estremece ante él.
La naturaleza vence,
Ante ella, el hombre;
Poco puede hacer.
Rojizo y oro conjugan,
Colorea el cielo,
Al amanecer.
Amigable  al principio,
Para luego arder,
Quema con sus rayos,
Castiga  la piel,
El rubio,
Astro rey, se airó también.
A veces la noche
Vestida de brillos
Presenta un concierto de luz y de color.
Y otras veces oscura
Severa,
Temible;
Impone cual gala,
De inmenso pavor.
Cuando al fin se rinde,
Ante los encantos,
Del sutil aroma,
Del amanecer;
Con trinos y cantos,
El crepúsculo asoma,
En tanto la noche,
Se va a guarecer.
Y aún de día,
Se han visto horrores
Castigos implacables de la creación
Por nuestros errores,
Desdén e inconsciencia corremos el riesgo de la destrucción.
La naturaleza responde cual madre,
Según la conducta del hijo al andar,
A veces apacible,
Otra implacable,
Mas todo pretende al fin educar.
He ahí, El hombre;
La obra maestra de aquel hacedor,
No tiene conciencia de su negligencia,
No entiende el mensaje,
Pierde la razón,

Por buscar más gloria que su creador.

Paola Fretes.

miércoles, 6 de noviembre de 2013

Yvoty (Flor)






Oimépa mba'e iporâvéva yvotýgui?
Oimépa ojeguakuaáva ombojojáva ichupe?
Oimépa ambue nde resa mbohoryhára,
ikyrÿi, hyakuâ porâva, omimbi ijeheguiete!

Yvoty ningo ha'e, mba'e techaramombýva,
arapy mbojeguahára porâ ku'i memete.
Mirîminte oikove ha ha'e upe tuichavéva,
hupytyhárapa oiméne, ko yvy ári ambue.


Heñói kyrÿi okakuaa, hovyû umi hogue.
Ipoty kuru oñopê, iko'êntema ojera,
isapy ohetû kangy upe hopére opyta,
he'ôvy pyháreve, Maiteípa, he'i vaicha.

Yvoty ombojegua, ko yvy ári opa mba'e,
heñói ramo tekove yvotýpe oñehyguaitî,
mborayhu jechaukarâ yvoty ojegueraha,
ha ñamanóvo avei, yvotyndie ñagua'î.

Rehayhu ramo yvoty, aníkena reikytî,
ehejante toikove, tombojegua tekoha;
tojechauka hetavépe, hyakuângue taiñasâi,
taiporâve opa hendágui, yvoty che retâmegua.

Ohai: paolafretes (michîmíva)

domingo, 3 de noviembre de 2013

JEROKYHÁRA (La Bailarina).

JEROKYHÁRA (La Bailarina).

Mitâkuña rete koni, oñemboraríva ápe ha pépe, kyre’ÿ  kyrÿi apytépe.
Hete pykuipe, hova pytângy, iku’a po’imi ha hesa rory.

Oñembosaraki, ipysâ tî rehe oñembo’y, opavy ku oñandu’ÿroguaicha mba’eve teterasy.
Iñakârague ojegua yvotyetápe, oñopê ojuehe, ijati’yre ojepoi, kyvajeguápe ojejopy ijyképe kangymi.
Ijajuri mbu’y vera, itajúicha omimbi, avei pe inamichâi ohavi’u mbeguemi ijaty’y morotî.
Hembe pytâ ojajái ñeimo’âva yva aju, ñande resa reraha ku ityvyta jasy ra’y.
Itypói ojeguapa,  isái avei ojekuaa ñandutígui ijapopy.
Ojeroky kyre’ÿ, omombo mombo pe humby, ikoni, oguata tu’î, oñeno ha opu’â jey.
Iñakâ ári limeta, térâ katu kambuchi, terâ ajaka; hajépa ikatupyry araka’eve ndo’ái chugui.
Ipyti’áre ipoty, mokôi yva ka’aguy, iñe’âme katu ipoty hypyvéva mborayhu.


paolafretes

Patrimonio Cultural Roseño

Itapurenda (Campanario) táva Santa Rosa Mnes-pegua.

1383358038092-torre_iluminada.jpg
Ko itapurenda ha'e Hesuita ha Ypykuéra rembiapokue.
Ojejapova'ekue ita pytâgui, ijyvatekue ñande resa reraha, ha agâité peve oî hendaguéichaite.  
Ojepuru ndaje raka'e yma rupi, oñemaña hagua yvate guive upe tavapy rehe, upépe ojejupívo ojekuaápaite okarusu, tupao ha upe óga guasu ypykuéra róga rupi oikóva.
Ko'ága ojeipuru itapurenda ramo, maymáva oguahêva  táva Santa Rosa-pe ohecharamo ha omomba'e guasu.